Dekan Ekonomskog fakulteta objasnio modele nadoknade nastave i ispita

Nakon urušavanja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, brojni fakulteti u Srbiji su u blokadi, a studentskim protestima se od 10. decembra prošle godine priključio i Ekonomski fakultet u Subotici. Nakon više od mesec dana protesta, razgovarali smo sa dekanom Ekonomskog fakulteta, prof. dr Aleksondrom Čučkovićem o daljim planovima, modelima nastave i načinom održavanja ispita ove visoko obrazovne ustanove.

Mi od prvog dana razvoramo o tome kako nadoknaditi ono čije je ostvarenje odloženo, tu pre svega mislim na nastavu i na ispitne rokove. Na našem fakultetu ima ukupno sedam ispitnih rokova i mi smo odlučni da održimo svih sedam. Budući da u ovom trenutku ne možemo jasno da planiramno tempo i realizaciju, na nastavno-naučnom veću smo se opredelili o raznim varijantama i o nekim mesečnim planovima. Za sada imamo jednu usvojenu, dogovorenu strategiju koja bi eventualno mogla da se primeni od prvog februara. Ukoliko bismo prvog februara počeli da radimo ili nešto ranije, onda bismo mi bili u zaostatku četiri nedelje nastave. Strategija je da se one nadoknade tako što bi se držala blok nastava u punom trajanju, svakog dana po pet predmeta ili više, po svakoj godini, zavisno od broja studenata i od njihovog rasporeda, a sledećeg dana bile bi vežbe iz tog predmeta, time bi bila okončana nastava, prema našem planu, za ukupno dve nedelje – kaže prof. dr Čučković i dodaje da bi se ovakvim načinom držanja nastave nadoknadile po dve nedelje iz decembra i januara, a ako je potrebno i nastavom subotama i nedeljama.

Prema njegovim rečima, nakon održanih predavanja, pristupilo bi se realizaciji ispitnog roka u trajanju od dve nedelje, posle čega bi startovao drugi semestar. Januarski rok bi bio održan, sa malim zaostatkom, krajem februara, a februarski rok nakon tri nedelje, u martu. Ostatak nastave koja bi kasnila, odvijao bi se u redovnom režimu i bio bi okončan oko 15. juna. Ukoliko bi normalizacija rada nastupila kasnije, primenio bi se model skraćenih časova na 35 ili 40 minuta nastave.

Tokom trajanja studentskih protesta fakultet se, prema rečima dekana bavi naučnim istraživanjem, planiranjem i pisanjem projekata, a sve ostale aktivnosti sprovode se dobrim tempom. Kada su u pitanju studenti koji nisu u protestu, Čučković kaže da je fakultet blagovremeno istupao sa svim potrebnim obaveštenjima koja su bitna za studente.

Koji broj studenata u odnosu na čitavu populaciju studenata nije u protestu, to ne mogu tačno da kažem, ali kada se dešavaju ovakve trusne stvari, promene, protesti, tu bude neka manjina ljudi u svakom slučaju, svakom pogledu i na svakom mestu, a onda kako stvari odmiču, gase se ili napreduju. Onda se tu relativni broj povećava i naprosto, većina ljudi je u svakom društvu u svakoj prilici često neodlučna, uplašena, neko je i protiv, i na to treba misliti. Zaista sam od prvog dana insistirao na tome da se uzme u obzir svako suprotno mišljenje i insistirao u razgovoru sa studentima kada organizuju plenume, da obavezno pozovu kolege koji ne misle isto, jer će time ili uspeti da odgovore na ta pitanja ili će se pokolebati, ali ne mogu ih ignorisdati, svi studenti su naši studenti kao što su i svi zaposleni naši zaposleni na fakultetu. Siguran sam da takvih slučajeva ima, ali mislim da nisu previše brojni i da su drugi neuporedivo brojniji. Šta znači biti pravedan, to je jako osetljivo pitanje, da li treba zarad nečjeg prava ugroziti pravo nekog drugog, jer ovde je nesumnjivo u pitanju sledeća stvar. Studenti koji su odlučili da uđu u protest, odlučili su se za jednu vrstu samožrtvovanja, oni su odustali od ispunjenja svojih obaveza koje će ih sve sačekati, oni se time ne bave. Oni su to odlučili zato su tako razumeli da je država u problemu i da joj treba pomoći. Ta pomoć državi bi bila apel i poziv na funkcionisanje instutucija, ja to tako vidim i to je jedina politička konotacija koja se može pronaći u studentskom protestu i, kao što vidite, studenti se vrlo oprezno i vrlo strogo odnose prema svim drugim vidovima politizacije koji su recimo usmereni prema strankama, izborima određenih konkretnih političkih opcija, ovo su u stvari zahtevi za funkcionisanjem pravne države i za revitalizaciju parlamentarne demokratije – smatra dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, prof. dr Akelsandar Čučković.

foto:/Robert Lukač

  • https://stream.iradio.pro/proxy/lovalovaradio?mp=/stream
  • LovaLova Radio