Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić i ministar u Vladi Republike Srbije zadužen za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Demo Beriša, održali su danas, 6. avgusta radni sastanak posvećen unapređenju prava i položaja nacionalnih manjina. Nakon sastanka, ministar Beriša posetio je nacionalne savete hrvatske, bunjevačke i mađarske nacionalne manjine.

Na sastanku, koji je ocenjen kao konstruktivan i sadržajan, istaknuta je važnost međunacionalne saradnje i multikulturalnog duha koji karakteriše Suboticu – grad u kojem živi više od 20 nacionalnih zajednica i u kojem se nalaze sedišta četiri nacionalna saveta: mađarskog, hrvatskog, bunjevačkog i nemačkog.

Ministar Beriša izrazio je zadovoljstvo onim što je čuo i video u Subotici, navodeći da grad može da posluži kao primer dobre prakse suživota manjina i većinskog stanovništva.

– Subotica je ogledni primer kako nacionalne zajednice mogu živeti zajedno. Srbija je zemlja koja je jedna od najboljih u Evropi po regulisanju prava manjina. Srbija je zemlja koja je u potpunosti demokratska, a dokaz je to da su manjine došle do izražaja. Mi imamo nekoliko minstara u Vladi republike Srbije koji su iz nacionalnih zajednica. To je dokaz koliko je Srbija uložila u ostvarivanju prava nacionalnih manjina – istakao je ministar Beriša, dodajući da Ministarstvo planira posetu svim nacionalnim savetima kako bi čulo njihove potrebe i predloge.

Beriša je naglasio da se prava manjina moraju ostvarivati u potpunosti, ali i da ne smeju ugroziti prava većine. Prema njegvim rečima, zadatak ministarstva je da svi građani Srbije, bez obzira na poreklo, imaju jednaka građanska prava.

– Subotica je grad različitosti i to je naše bogatstvo. Svaka zajednica predstavlja jednu nijansu u šarenilu kulturnog i društvenog života. Ono na čega smo kao lokalna samouprava ponosni i gde smo učinili veliki demokratski iskorak je pitanje položaja bunjevačke nacionalne zajednice koja je u prošlosti bila dosta zapostavljena – izjavio je gradonačelnik Bakić, dodajući da je lokalna vlast posvećena očuvanju i unapređenju prava svih manjina.

Kako je istakao, poseban akcenat stavljen je na postignuća u vezi sa bunjevačkom i romskom zajednicom. Bakić je podsetio da je 2021. godine bunjevački jezik i pismo postalo ravnopravno u službenoj upotrebi sa srpskim, mađarskim i hrvatskim jezikom, dok je 2022. donet Lokalni akcioni plan za unapređenje položaja Roma i Romkinja, koji obuhvata ključne oblasti poput obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja, zdravstva i po prvi put – kulture.

foto:/LovaLova portal