Svetski dan bez duvana 2023. – Gajite hranu, a ne duvan.

Svetska zdravstvena organizacija i vodeće institucije javnog zdravlja širom sveta obeležavaju Svetski dan bez duvana ove godine fokusirajući se na uzgoj alternativnih prehrambenih kultura umesto duvana jer uzgoj duvana šteti zdravlju farmera, ugrožava životnu sredinu u kojoj živimo i narušava zdravlje cele planete. Tema ovogodišnjeg Svetskog dana bez duvana je “Gajite hranu, a ne duvan”.

Ovogodišnja kampanja podstiče vlade da ukinu subvencije za duvan i iskoriste sredstva i podrže poljoprivrednike da pređu na uzgoj održivih useva koji poboljšavaju sigurnost hrane i ishranu – za sve i svuda u svetu. Uzgoj i proizvodnja duvana pogoršava nesigurnost hrane. Globalna kriza hrane raste podstaknuta sukobima, klimatskim promenama, uticajima pandemije COVID-19, kao i talasastim efektima rata u Ukrajini koji podstiču rastuće cene hrane, goriva i đubriva. Uzgoj i proizvodnja duvana dovode do dugoročne, globalne ekološke štete i klimatskih promena, i igra ključnu ulogu u određivanju budućnosti poljoprivrede i bezbednosti hrane. Prim. mr sc. med. dr Nada Kosić Bibić, spec. socijalne medicine i načelnik Centra za promociju zdravlja uZavodu za javno zdravlje Subotica, u svom saopštenju otkriva kako uzgoj duvana doprinosi povećanju nesigurnosti hrane. Svake godine se oko 3,5 miliona hektara zemlje širom sveta odvaja za uzgoj duvana. Uzgajanje duvana doprinosi krčenju šuma na površini od 200.000 hektara godišnje. Uzgoj duvana je intenzivan proces i zahteva veliku upotrebu pesticida i đubriva, koji doprinose degradaciji zemljišta. Zemljište koje se koristi za uzgoj duvana tada ima manji kapacitet za uzgoj drugih biljnih kultura, kao što je hrana, jer duvan iscrpljuje plodnost zemljišta. U poređenju sa drugim poljoprivrednim aktivnostima kao što je uzgoj kukuruza, pa čak i ispaša stoke, uzgoj duvana ima daleko destruktivniji uticaj na ekosisteme jer su obradive površine duvana sklonije dezertifikaciji, odnosno pretvaranju zemlje u pustinju.

Trenutno se duvan gaji u preko 125 zemalja kao novčana kultura na procenjenoj površini od 4 miliona hektara, što je površina veća od cele Ruande. Štetni uticaji uzgoja na životnu sredinu su posebno očigledni u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Profit koji se može ostvariti od duvana kao gotovinskog useva neće nadoknaditi štetu nanetu održivoj proizvodnji hrane u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. U tom kontekstu, postoji hitna potreba da se preduzmu zakonske mere za smanjenje uzgoja duvana i pomoć poljoprivrednicima da pređu na proizvodnju alternativnih prehrambenih useva. Duvanska industrija se često reklamira kao zagovornik sredstava za život uzgajivača duvana. Ovo je daleko od istine. Intenzivno rukovanje insekticidima i toksičnim hemikalijama tokom uzgoja duvana doprinosi da mnogi farmeri i njihove porodice pate od lošeg zdravlja. Dalje, nepošteni ugovorni aranžmani sa duvanskim kompanijama osiromašuju poljoprivrednike, a dečiji rad koji je često utkan u uzgoj duvana ometa pravo na obrazovanje i predstavlja kršenje ljudskih prava. Devet od 10 najvećih uzgajivača duvana su zemlje sa niskim i srednjim prihodima, a 4 od njih su definisane kao zemlje sa niskim dohotkom i deficitom hrane. Zemljište koje se koristi za uzgoj duvana moglo bi se efikasnije koristiti za postizanje Cilja 2 održivog razvoja Ujedinjenih nacija a to je nula gladi. Kampanja povodom Svetskog dana bez duvana 2023. poziva vlade i kreatore politike da pojačaju zakonodavstvo, razviju odgovarajuće politike i strategije i omoguće tržišne uslove za proizvođače duvana kako bi prešli na uzgoj prehrambenih useva koji bi njima i njihovim porodicama obezbedili bolji život. Okvirna konvencija SZO o kontroli duvana nudi posebne principe i opcije politike za promociju ekonomski održivih alternativa za radnike duvana, uzgajivače i pojedinačne prodavce (navedeno u članu 17), kao i za unapređenje zaštite životne sredine i zdravlja ljudi (član 18.). Implementaciju ovih odredbi treba pojačati u zemljama. Svetski dan bez duvana 2023. – Gajite hranu, a ne duvan.

Rekordnih 349 miliona ljudi u 79 zemalja suočava se sa akutnom nesigurnošću hrane, mnogi su u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, uključujući preko 30 zemalja na afričkom kontinentu. Mnoge od ovih zemalja koriste velike površine plodnog zemljišta za uzgoj duvana, a ne za uzgoj zdrave hrane. Zemlje koje uzgajaju duvan često se suočavaju sa negativnim ekonomskim posledicama zbog štetnih uticaja na zdravlje, životnu sredinu i društvo koje uzgaja duvan. U mnogim slučajevima, devize zarađene od izvoza duvana koriste se za uvoz hrane. Uzgajanje duvana uzrokuje loše zdravlje farmera i poljoprivrednika i nepovratan gubitak dragocenih resursa u životnoj sredini kao što su izvori vode, šume, biljke i životinjske vrste.

  • https://stream.iradio.pro/proxy/lovalovaradio?mp=/stream
  • LovaLova Radio