Subotički Istorijski arhiv je u petak, 22. septembra po 16. put bio organizator konferencije „Subotički arhivski dani“, događaja koji je i ovog puta privukao veliki broj arhivatora i muzejskih stručnjaka iz Srbije i zemalja regiona.

Tema ovogodišnje konferencije bila je „Velikani naših arhiva, njihova uloga, doprinos i značaj“, a o istoj su govorili stručnjaci iz Mađarske, Hrvatske i Srbije. Ispred Istorijskog arhiva Subotice, dr Zoltan Mesaroš, viši arhivista govorio je o svom kolegi, Mađar Laslu, istoričaru, arhivisti i književniku koji je od 1975. godine radio je u Istorijskom arhivu Subotice. Mađar Laslo proveo je svoj radni vek u ovoj ustanovi sve do 1998. godine, kada je i preminuo.

– Organizovali smo još jedne Arhivske dane, to je velika koncentracija arhivista na jednom mestu, uvek se u ovim jesenjim septembarskim danima okupe iz nekoliko zemalja regiona, iz Hrvatske, Mađarske, Srbije. Raspravljamo o posebnim temema. Ovoga puta, sticaj prilika je bio takav da odaberemo temu „Velikani naših arhiva“. Odabrali smo je zato sto se baš ove godine poklopilo da je 25 godina od kako nema našeg kolege Mađar Lasla. To je bio povod da damo takav okvir da svi ostali učesnici mogu govoriti iz svojih specifičnih oblasti i gledanjan na tu temu. – izjavio je direktor Istorijskog arhiva Subotica, Stevan Mačković ukazavši na važnost arhiva i podataka kojima oni raspolažu.

– Ti podaci su ono što je argument i što je činjenica. Ne radi se o nekom tumačenju tih pdataka, već te podatke treba korisititi na pravi naičin, a problem je to što danas svi poznaju istoriju na osnovu nekakvih neproverenih netačnih podataka. Ti koji se bave takvim stvarima ne čine dobro za arhive i arhivistiku. Pravi istraživači provode mesece i godine da bi došli do pravih, argumentovanih podataka i arhivisti su ovde da im budu na pomoći i da im omoguće da dođu do svega toga. – objasnio je Mačković.

Jedan od gostiju, govornika bio je i Petar Elez, direktor državnog ahiva iz Vukovara.

– Govorio sam o Životu i delu, doprinosu Antuna Bauera u očuvanju hrvatskog kulturnog identiteta u 20 veku. Naš arhiv postoji malo više od 15 godina, još je mlad. Zato mi je bilo neobično govoriti pa sam odabrao Antuna Bauera koji je veliki hrvatski muzealac i kolekcionar mecena, bavio se muzeološkim mecenatskim radom ali mu ni sakupoljanje arhivskog gradiva nije bila strana tema, pogotovo na uticaj muzeja u delu Srema i u Slavoniji. – rekao je Elez i naglasio da, iako smo dva naroda, vrlo smo bliski pa tako postoji i saradnja između vukovarskog i subotičkog arhiva.