Badnji dan i Božić predstavljaju najveće hrišćanske praznike koji se širom Srbije praznuju najčešće u krugu najuže porodice. Brojne običaje koji se prenose sa kolena na koleno, nasledili smo još od svojih predaka, a u zavisnosti od regiona oni mogu variraju u svojim pravilima. Ipak, ono što je osnovno za sve vernike koji Badnje veče i Božić slave po Julijanskom kalendaru jesu četiri simbola koja označavaju četiri važna događaja, opisana i u Bibliji.

Badnjak je prvi i najvažniji simnol Badnjeg dana. Ova grana posečena od posebne vrste hrasta, cera, predstavlja simbol drveta koje je Josif zapalio kada je sa Bogorodicom ušao u pećinu u kojoj će ona doneti na svet Isusa Hrista. Na mestu na kom se nalazila pećina u kojoj je rođen Isus Hrist, podignuta je crkva Hristovog rođenja koju redovno posećuju hodočasnici. Prema starim običajima, na Badnje jutro domaćin sa svojim sinovima i unucima odlazi u šumu kako bi posekao deo cerovog stabla. Prema verovanju, on to treba da učini sa svega tri udarca sekire, jer se verujem da ovaj običaj simbolizuje Sveto trojstvo, čime će na ovaj način posečen Badnjak biti blagosloven.

Drugi simbol Badnjeg dana vezuje se za Badnje veče kada domaćin u kuću unosi slamu, koja predstavlja postelju u koju je Isus Hrist položen po rođenju, a koja ga je zaštitila od hladnoće. Običaj je da se slama rasprostre u blizini ognjišta i da se u njoj deca, tj najmlađi ukućani igraju orasima.

Treći simbol vezan je za dolazak prve muške osobe koja će u dom kročiti na Božićno jutro. Ova osoba naziva se Položajnik i ona simbolizuje pastire i mudrace koji su bdeli kraj Isusove postelje. Prema starom verovanju, Položajnik je osoba srećne ruke koja će porodici doneti sreću, zdravlje i napredak, pa ga zato valja darivati darom od srca, baš kao što su tri mudraca darivala Isusa prvim darovima – zlatom, tajmanom i smirnom.

Česnica je četvrti simbol Božića i predstavlja samog Isusa Hrista. U različitim delovima Srbije česnica se pravi na mnogobrojne načine, najčešće se mesi poput pogače, ali se ponegde pravi i od listatog testa, meda i oraha. Kako god da je slučaj, njen glavni sastojak predstavlja brašno. Prema zapisu u Jevanđelju, česnica predstavlja Isusa Hrista koji je rekao: „Ja sam hleb života“. Prema istom Jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.

Badnji dan i Božić najčešće se provode u krugu porodice i nije običaj da se na ove dane odlazi u druge kuće, jer su to praznici koji simbolizuju dom, porodicu i blagostanje. Od porodice do porodice, svako slavi i upražnjava svoje običaje, pa se upravo iz tog razloga ne valja spajati sa drugim porodicama. Ono što je zajedničko, jeste da se na Božić svakom prijatelju žele dobro zdravlje, sreća, mir objedinjeni u pozdrav: “Mir Božji, Hristos se rodi!”, na koji se otpozdavlja sa: “Vaistinu se rodi!”

Božićni pozdav “Hristos se rodi!” predstavlja radosnu vest da je Spasitelj sveta rođen i da vera u Njegovo delo spasava one koji veruju. Ako u srcu gajimo ljubav prema Bogu, tada pozdravima „Hristos se rodi!“ i „Vaistinu se rodi!“ poručujemo da verujemo i nadamo se večnom životu koji nam je Bog obećao ako verujemo u Njega.

foto:/LovaLova portal/Bojan Mihajlović