Dve decenije od pogroma Srba sa Kosova i Metohije
Pre 21 godinu, tačnije 17. i 18. marta 2004. godine, nad Srbima Kosova i Metohije počinjen je pogrom u kome je 16 ljudi ubijeno, na stotine povređeno, preko 4.000 je proterano, a uništeno je i više od 1.000 kuća, crkava, manastira i svetinja. Martovski pogrom 2004. godine predstavlja jedan od najstrašnijih događaja u skorijoj istoriji naše zemlje, masovno nasilje nad civilnim srpskim stanovništvom sa Kosova i Metohije koji su organizovali OVK i albanski ekstremisti.
Sve je počelo kada je objavljena vest o davljenju trojice albanskih dečaka u reci Ibar, u selu Čabra, u srpskoj opštini Zubin Potok. Za njihovu smrt, albanski i svetski, pre svega američki mediji okrivili su Srbe sa Kosova, iz sela Zupča. Pogromu su prethodili brojni događaji ubistva, uništavanje imovine, a sve to u prisustvu međunarodnih vojnih snaga koje na to nisu reagovale. U danima pogroma, od 17. do 19. marta, veliki broj Srba ali i drugog nealbanskog stanovništva proteran je sa Kosova, njihove kuće su spaljena, a usledilo je i skrnavljenje kulturno-istorijskih spomenika, paljenje crkava i manastira koji vekovima pričaju priču o srpskoj istoriji.
Martovski pogrom 2004, bio je drugi veliki pogrom koji su lokalni Albanci počinili nad Srbima Kosova i Metohije u novijoj istoriji, posle onog po agresiji NATO-a na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine.
Dolazak međunarodnih snaga i institucija međunarodne uprave na Kosovo i Metohiju 10. juna 1999. godine nije rešio problem južne srpske pokrajine, tako da su od tada pa sve do martovskog pogroma, a i nakon njega, preostali kosovski Srbi i pripadnici drugih nealbanskih nacionalnih zajednica bili primorani na to da se iseljavaju sa svojih ognjišta, uništavana im je imovina, skrnavljena su groblja i kulturna baština, paljene crkve i manastiri koji su simbol postojanja i trajanja jednog naroda na teritoriji koju naseljava vekovima. U periodu od juna 1999. godine do martovskog nasilja 2004. godine, više od 220 hiljada Srba i drugih nealbanaca izgnano je iz pokrajine, a 120 hrišćanskih svetinja i spomenika devastirano i uništeno.
– Nasilje albanskih ekstremista i etničko čišćenje srpskog stanovništva koje se dogodilo 17. i 18. marta 2004. godine još jednom je pokazalo da ni postojeće institucije u pokrajini, ni institucije međunarodne uprave na Kosovu i Metohiji nisu ispunile svoj zadatak jer nisu omogućile stvarno funkcionisanje i postojanje multikulturnog društva u pokrajini. Martovski pogrom odneo je nekoliko desetina života, ranjeno je više stotina osoba, proterano više od četiri hiljade Srba i drugih nealbanaca, zapaljeno više od 800 njihovih domova i razrušeno ili teško oštećeno 35 pravoslavnih hramova i spomenika kulture – navodi se na stranici Vlade Republike Srbije.
foto:/borbazaistinu.rs