Telefon čistimo i ažuriramo, a da li računar zaboravljamo?

Pametni telefon je za mnoge postao uređaj bez kojeg gotovo da ne mogu da zamisle svakodnevicu, pa ne čudi što mu posvećuju više pažnje nego računaru. Ipak, novo istraživanje pokazuje da ta razlika nije samo stvar navike, već može imati i ozbiljne posledice po digitalnu bezbednost.

Analiza kompanije Kaspersky, sprovedena u martu tekuće godine među 7.200 ispitanika iz 18 zemalja, pokazala je da korisnici mobilnih telefona češće ažuriraju svoje uređaje, brišu nepotrebne aplikacije i sređuju fotografije i video-sadržaje nego što to čine korisnici računara.

Najveća razlika primećena je kod ažuriranja. Operativni sistem i aplikacije redovno osvežava 77 odsto korisnika telefona, dok isto radi svega 53 odsto korisnika računara. Slična situacija je i sa nepotrebnim aplikacijama, njih uklanja 73 odsto korisnika pametnih telefona, naspram 47 odsto onih koji koriste računare. Telefon je, jednostavno, postao naš digitalni džep u kojem se nalaze fotografije, poruke, kontakti, dokumenti, podaci o plaćanju i pristup brojnim servisima. Za 58 odsto ispitanika upravo je mobilni uređaj glavno sredstvo za pristup internetu.

Računari, međutim, imaju jednu prednost, korisnici ih bolje organizuju kada je reč o dokumentima i elektronskoj pošti. Čak 57 odsto ispitanika koristi različite načine za sređivanje fajlova i mejlova na računaru, dok je kod telefona taj procenat 46 odsto. Ipak, kada se pogleda ono najvažnije, bezbednost, slika postaje mnogo manje optimistična. Lozinke redovno menja samo trećina korisnika telefona i računara, dok rezervne kopije važnih podataka pravi manje od 30 odsto ispitanika. Posebno zabrinjava podatak da dozvole aplikacija i podešavanja privatnosti proverava svega 20 odsto korisnika telefona i 16 odsto korisnika računara.

Zanimljivo je i da se navike razlikuju sa godinama. Dok je telefon dominantan način pristupa internetu za veliki deo korisnika, među osobama starijim od 61 godine računar je i dalje glavni uređaj za 58 odsto ispitanika.

Stručnjaci zato podsećaju da „digitalna higijena“ ne podrazumeva samo brisanje fotografija kako bi se oslobodio prostor. Redovno ažuriranje, uklanjanje aplikacija koje više ne koristimo, uključivanje rezervnih kopija, kontrola dozvola i provera privatnosti mogu biti jednako važni kao i zaključavanje samog uređaja. U telefonima i računarima danas se nalazi mnogo više od fotografija i dokumenata, tu su naši identiteti, finansije, privatna komunikacija i poslovni podaci, a  upravo takve informacije sve češće predstavljaju metu sajberkriminalaca.

foto:/LovaLova portal

  • https://stream.iradio.pro/proxy/lovalovaradio?mp=/stream
  • LovaLova Radio