Panel diskusija o zaštiti ličnih podataka u Subotici

Zaštita ličnih podataka u eri digitalnog razvoja i implementacija novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, teme su o kojima se danas razgovaralo na panel diskusiji u Subotici kojoj su prisustvovali rukovaoci zaštite podataka o ličnosti i zainteresovani predstavnici organizacija civilnog društva i medija.

Diskusiju su vodili Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović, zamenica Poverenika Sanja Unković, kao i predstavnici Službe Poverenika. Panel diskusije, koje će u sklopu projektne podrške biti realizovane u narednom periodu u 15 odabranih jedinica lokalne samouprave, posebno su značajne jer za cilj imaju podizanje svesti šire javnosti i informisanje građana o značaju i primeni Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i sagledavanje mogućnosti za njegovu bolju primenu. Podršku organizaciji panel diskusije pružio je projekat „Jačanje vladavine prava u Republici Srbiji“, koji je zajednički finansiran od strane EU i nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj, a sprovodi se od strane Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju. (GIZ)

Svi oni koji imaju potrebu ili zakonsku obavezu da obrađuju lične podatke, treba to da rade na način da ne zadiru previše u privatnost onih čiji se podaci obrađuju, i da isti budu zaštićeni onako kako to zakon propisuje.

U današnje vreme razvoja visokih tehnologija, ubrzane digitalizacije i sve veće upotrebe veštačke inteligencije, opasnosti po naše podatke o ličnosti su podjednake, bilo da vi živite u Srbiji ili nekoj drugoj državi. – izjavio je Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i obrazložio da su sve učestaliji napadi na lične podatke pojedinaca, a teško je i pratiti tok podataka, da li oni ostaju u Srbiji ili se smeštaju na neki inostrani server, teže ih je sačuvati pa je stoga važno znati kako ih zaštititi.

Jedan od načina kako da podatke zaštitimo je da pokušamo da objasnimo onima koji rukuju našim podacima koje su njihove obaveze i kako da to rade bezbedno, a da ostvare svrhu obrade, a sa druge strane da objasnimo svim građanima zašto je bitno da čuvaju svoje podatke o ličnosti i šta sve spada u njih. – rekao je Marinović uz pojašnjenje da podaci o ličnosti nisu samo ime i prezime, adresa stana i JMBG broj nego i lična IP adresa, podaci o tome šta jedemo, šta oblačimo, kuda se krećemo.

Zbog česte upotrebe društvenih mreža i sličnih platformi, najmlađa populacija je najpodložnija i najugroženija pa se postavlja pitanje da li možda postoji i potreba da se zaštita podataka o ličnosti uvrsti u nastavno naučne programe osovnih i srednjih škola kao značajna tema.

U praksi imamo više problema, pozitivna činjenica je da je Srbija lider u regionu u digitalizaciji, mi izvozimo našu IT pamet i naše proizvode, međutim to podrazumeva i obradu podataka o ličnosti. Sa svakim novim “e”, poput “eUprava”, “eBanka”, “ePacijent”, “eDnevnik” uvodi se neki novi način obrade podataka koji je sa jedne strane mnogo efikasniji i brži ali sa druge strane pitanje je kako ti podaci cirkulišu, da li se oni dovoljno štite i tu je opasnost civilizacije, jer ako veštačka inteligencija obrađuje podatke, koliko to može biti sigurno. – izjavio je Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti istaknuvši da je upotreba veštačke inteligencije postala masovna i da je mnogo činjenica njenoj korisnosti ali se malo govori o opasnostima njene upotrebe, pre svega po našu privatnost i lične podatke.

Kada su u pitanju organi vlasti i informacije od javnog značaja, Marinović kaže da oko 90% svih žalbi na organe vlasti zbog nezadovoljstva postupanja po zahtevima za slobodan pristup, podnose građani, pojedinci, potom slede novinari, pa udruženja građana.

Građani traže svakakve informacije, a novinarske informacije su uvek “škakljivije”, novinari imaju potrebu za onom informacijom koja jeste od interesa za javnost i aktuelna je. – poručuje Marinović i dodaje: – Za podneti zahtev na koji niste dobili bilo kakav odogovor u zakonski propisanom roku izdaju se kazne ovlašćenim licima organa vlasti koja su dužna da postupaju ili rukovodiocima organa vlasti ukoliko ne postoje ovlašćena lica, a plaća se kazna od 30.000 dinara.

  • https://stream.iradio.pro/proxy/lovalovaradio?mp=/stream
  • LovaLova Radio