Komarci svrstani na istaknuto prvo mesto u svetu po broju ljudskih žrtava koje uzrokuju
Zavod za javno zdravlje Subotica je 3. i 4. jula bio domaćin dvodnevnom treningu organizovanom u okviru Interreg IPA CBC projekta Mos-Cross3, čiji su nosioci Zavod za javno zdravlje Sombor, fond “Evropski poslovi” i Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.
Cilj predavanja i radionica je bio unapređenje kvaliteta javnih zdravstvenih usluga i veština povećanjem broja obučenih zdravstvenih radnika za nadzor nad komarcima. Od bolesti koje prenose komarci svojim ubodom, kao što su malarija, virus Zapadnog Nila, Zika virus, denga i Chikungunya, godišnje umire oko 725.000 ljudi širom sveta, što komarce svrstava na istaknuto prvo mesto po broju ljudskih žrtava koje uzrokuju. Porast temperature tokom letnjeg perioda, kao i učestale poplave na našem podneblju, pogoduju većem širenju komaraca, pa tako i bolesti čiji su vektori. Prvog dana treninga govorilo se o metodama uzorkovanja komaraca, načinima za otkrivanje bolesti koje prenose komarci, proširena su znanja o komarcima kao vektorima zaraznih bolesti i njihovom nadzoru, kontroli i tretmanu. Prikazani su rezultati dosadašnjeg toka projekta, kao i praktično postavljanje klopki za uzorkovanje komaraca na terenu. Tokom drugog dana polaznici su naučili više o zaraznim bolestima koje prenose komarci, Zika virusu, virusu Zapadnog Nila, malariji i Chikungunyi, o pregledu, njihovoj laboratorijskoj dijagnostici kao i identifikaciji komaraca kao vektora bolesti koje prenose. Komarci koji su uhvaćeni u klopku su pregledani i determinisani.
Kontrola populacije komaraca i suzbijanje bolesti koje se šire komarcima ima najbolje rezultate kada se angažuje svo stanovništvo. Bez stajaće vode komarci ne mogu da se razmnožavaju. Uklanjanjem staništa komaraca smanjuje se mogućnost njihovog razmnožavanja, pre svega uklanjanjem stajaće vode u olucima, starim gumama, kantama, plastičnim poklopcima, igračkama ili bilo kojoj drugoj posudi u našim dvorištima i na terasama, u kojoj se komarci mogu razmnožavati, zatim pražnjenjem i promenom vode u buradima za kišnicu, posudama za biljke, fontanama, najmanje jednom nedeljno, kako bi se uništila potencijalna staništa komaraca, adekvatnim tretiranjem vode u bazenima. Smanjenjem mogućnosti da nas komarci “grizu”, smanjujemo i širenje bolesti čiji su oni vektori, a sve strukturne barijere u tome pomažu, na primer pokrivanje svih praznina u zidovima, vratima i prozorima, kako bi se sprečio ulazak komaraca u zatvoreni prostor, provera zaptivenosti mrežama za komarce, nošenje odeće dugih rukava u vreme najveće aktivnosti komaraca tačnije predveče i pred zoru, upotreba repelenata na koži za odbijanje komaraca, a koji pomažu i protiv drugih insekata, kao što su npr. krpelji.
– Poslednja linija odbrane protiv komaraca je upotreba odgovarajućih insekticida. Njima se ubijaju i svi ostali insekti na tretiranom području, što je sa ekološke strane najmanje prihvatljivo. – poručuju iz Zavoda za javno zdravlje Subotica.