U Srbiji 440.000 osoba ima dijabetes, a još 220.000 ne zna da boluje

Svetski dan borbe protiv dijabetesa obeležava se svake godine 14. novembra, sa ciljem podizanja svesti o ovoj hroničnoj bolesti, značaju njenog ranog otkrivanja i pravovremenog lečenja. Ovogodišnji slogan glasi „Reaguj na vreme – spreči dijabetes, sačuvaj zdravlje“, a podaci pokazuju da je šećerna bolest jedan od značajnih javnozdravstvenih izazova, kako u svetu, tako i u Srbiji.

Prema procenama Instituta za javno zdravlje Srbije, u našoj zemlji oko 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, dok još približno 220.000 ljudi, odnosno 33,5 odsto obolelih, nema postavljenu dijagnozu i ne zna da boluje od ove bolesti.

Svetski dan borbe protiv dijabetesa predstavlja najveću globalnu kampanju posvećenu podizanju svesti o ovoj bolesti, koja dopire do više od milijardu ljudi u preko 160 zemalja. Obeležava se na dan rođenja ser Frederika Bantinga, koji je 1922. godine, zajedno sa Čarlsom Bestom, otkrio insulin. Međunarodna federacija za dijabetes i Svetska zdravstvena organizacija ustanovile su ovaj dan 1991. godine, dok je 2006. godine, usvajanjem Rezolucije Ujedinjenih nacija 61/225, dobio zvanični status.

Prema podacima međunarodnih zdravstvenih organizacija, oko 589 miliona odraslih osoba u svetu živi sa dijabetesom, dok je približno 635 miliona izloženo velikom riziku od razvoja dijabetesa tipa 2. Procene ukazuju da bi do 2050. godine broj obolelih mogao da dostigne 853 miliona. Posebno zabrinjava podatak da više od polovine osoba sa dijabetesom tipa 2 već ima određene komplikacije u trenutku postavljanja dijagnoze. Zbog toga su rano prepoznavanje simptoma, kontrola nivoa šećera u krvi i blagovremeno započinjanje lečenja od izuzetnog značaja.

Među najčešćim simptomima dijabetesa su učestalo mokrenje, pojačana žeđ i apetit, neobjašnjiv gubitak telesne težine, naročito kod dijabetesa tipa 1, umor, slabost, zamagljen vid, sporo zarastanje rana i učestale infekcije. Mogu se javiti i trnjenje, žarenje ili bol u stopalima i šakama. Dijabetes tipa 1 karakteriše nedovoljna proizvodnja insulina i zahteva svakodnevnu primenu ovog hormona. Dijabetes tipa 2, koji je znatno češći, može se sprečiti ili odložiti promenama životnih navika. Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, održavanje normalne telesne težine i izbegavanje duvana predstavljaju ključne mere prevencije.

Preporuka je da odrasle osobe budu fizički aktivne najmanje 30 minuta dnevno, da se hrane nutritivno vrednim namirnicama, ograniče unos šećera i zasićenih masti i izbegavaju duvanske i nikotinske proizvode. Prestanak pušenja može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za 30 do 40 odsto.

Dijabetes je jedan od vodećih uzroka slepila, otkazivanja bubrega, srčanog i moždanog udara, kao i amputacije donjih ekstremiteta. Zbog toga su osobama sa ovom bolešću neophodni redovni zdravstveni pregledi, uključujući kontrolu funkcije bubrega, preglede očiju i pregled stopala, kako bi se moguće komplikacije otkrile na vreme. Rano otkrivanje bolesti moguće je i relativno jednostavnim i pristupačnim ispitivanjem nivoa glukoze u krvi. Dok su osobama sa dijabetesom tipa 1 neophodne svakodnevne injekcije insulina, lečenje dijabetesa tipa 2 često podrazumeva primenu lekova za kontrolu šećera u krvi, kao i terapiju usmerenu na smanjenje rizika od komplikacija.

Poruka Svetskog dana borbe protiv dijabetesa je da prevencija, pravovremena dijagnoza i redovna zdravstvena kontrola imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i sprečavanju posledica ove bolesti.

foto:/Magnific.com

  • https://stream.iradio.pro/proxy/lovalovaradio?mp=/stream
  • LovaLova Radio